1896. godina velikih svjetskih otkrića
Godina 1896. bila je za cijeli Svijet godina u kojoj su iz današnje perspektive gledano, su obilježili događaji koji su u potpunosti preokrenuli njegov smijer kretanja. Ti su događaji s jedne strane bili obilježeni smrću lidera onog vremena ali i novim tehnološkim otkrićima. Te 1896. godine:
1896. POSTAVLJENI TEMELJI DANAŠNJE INSTRUMENTARIA
1896. Hlavka postavio temelje današnje Instrumentaria-e
Moderna se kirurgija u Hrvatskoj počela razvijati posljednjih desetljeća XIX. stoljeća.
U ovom dijelu Europe tada nije bilo ni radionice, a još manje tvornica kirurških instrumenata. Zasluga za osnivanje ove institucije pripasti će Jakobu Hlavki. Te 1896. u Zagreb se doselio sa naukovanja u Grazu i u osnovao 1. tvornicu kirurških instrumenata.
Jakob Hlavka rođen je 24. srpnja 1869. godine u Plzenu (Češka), uobitelji gdje je bilo 4 braće i 1 sestra. Završivši osnovnu školu, godine 1882. u dobi od 13 godina odlazi u Graz na naukovanje u glasovitu tvornicu kirurških instrumenata svojega zemljaka “kirurškog mehanika” Alberta Broža.
Nakon toga usavršavao se u sličnim ustanovama u Beču, Stuttgartu, Bonnu i Parizu.
Postavši i sam kirurški mehaničar, te saznavši da u kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji takve ustanove još nema, a da se kirurgija ondje počela intenzivno razvijati, odlučio je poći u naše krajeve, tim više što mu zbog srodnosti jezika atmosfera nije bila strana i konačno i Češka i Hrvatska bile su tada dijelovi prostrane Austro-Ugarske Monarhije.
...preselio se u Zagreb, oženio, zasnovao obitelj i 1896. godine osniva tvornicu medicinskih instrumenata
Tako se 27-godišnji Jakob nastanio u Zagrebu, gdje je 13. kolovoza 1896. godine otvorio je obrtničku radionicu za izradu i popravak kirurških instrumenata.
U Zagrebu se 1898. godine oženio sa Bertom Tomaselli iz kojeg su braka potekli sin Dragutin (1900. – 1986.) koji je postao liječnik, specijalist fizikalne medicine i kći Greta (1902. – 1976.), povjesničarka umjetnosti.
Tvornica je proizvodila kirurške instrumente, metalnu opremu za bolnice, ordinacije i ambulante, ortopedske proteze i zavojni materijal. Uvidjevši ubrzo ne samo potrebu za kirurškim instrumentima, već i za drugom opremom bolnica i liječničkih ordinacija, proširio je svoj rad i manufakturnu radionicu pretvorio u tvornicu smještenu u Ilici 31, na izvrsnoj lokaciji blizu Bolnice milosrdne braće, a ne tako daleko od Zemaljskog rodilišta i Bolnice milosrdnih sestara, te liječničkih, odnosno stomatoloških ordinacija koje su napose bile gusto smještene na i oko zagrebačkoga glavnog Jelačićeva trga.
...u susjedstvu tvornice u Ilici 29 otvorio maloprodaju
U susjednoj kući, u Ilici 29 bile su smještene prodavaonica i skladište. Tvornica je nosila ime "Prva hrvatska tvornica chiruržkih instrumenata, bandagah, orthopadskih sprava, umjetnih protheza, zavojne robe i.t.d.".
Uz navedeno, proizvodio je i metalno pokućstvo (stolove za operacije i preglede, ormare za pohranu instrumenata i lijekova, bolesničke krevete i noćne ormariće, sterilizatore i dr.),radi čega je u tvornici imao i posebnu kovačnicu, prostoriju za niklovanje i bakrenje, au skladištu je držao gumenu i staklenu robu (sonde, epruvete i dr.).
Osim što je bio tvorničar Hlavka je, zahvaljujući iskustvu i solidnomu poslovanju, postao i dobavljač složenijih medicinskih uređaja iz inozemstva (mikroskopa i drugih optičkih sprava, mikrotoma, stetoskopa i mjerača krvnog tlaka, termostata, elektromedicinskih uređaja i aparata za termokaustiku, faradizaciju i galvanizaciju, a kasnije i rendgenskih aparata i dr.), zastupajući vodeće europske tvornice kao što su Siemens, Philips, Zeiss, Kifa, Aesculap i dr.
...posljedice 1.svjetskog rata, potaknule proširenje proizvodnje
Kada se posao razgranao, Jakob je iz domovine pozvao brata Alberta kojemu je povjerio skladište u Ljubljani.
Hlavkina tvornica nije samo opskrbljivala humanomedicinske ordinacije, ambulante i bolnice, već i ljekarne i laboratorije. Hlavkina tvornica proizvodila je nadalje pribor za anatomske i patološke razudbe (pri Filozofskom, tada zvanome Mudroslovnom fakultetu postojao je od 1907. Zavod za komparativnu anatomiju prof. dr. Lazara Cara, a godine 1913. dr. Ljudevit Jurak osniva Prosekturu javnih zdravstvenih zavoda grada Zagreba). Velik broj ranjenika i invalida tijekom Prvoga svjetskog rata višestruko je umnožio potrebu za zavojnim materijalom, kirurškim šinama protezama za ekstremitete (odlukom Ratnog ministarstva u Beču privatni ortopedski zavod dr. Božidara Špišića, osnovan 1908. godine, podržavljen je 1915. godine, a iz njega se razvila Ortopedska bolnica, te kasnije i Ortopedska klinika). godine 1917. u Zagrebu je konačno otvoren Medicinski fakultet sa svojom Kliničkom bolnicom, koja je iskazala veliku potrebu za medicinskim instrumentima i uređajima.
...Hlavka inovativan kirurški mehaničar, nagrađivan u Parizu i Torinu
Jakob Hlavka bio je inventivan kirurški mehaničar; među ostalim, još početkom XX. Stoljeća konstruirao je vlastitu poboljšanu modifikaciju instrumenta za uvođenje inhalacijske kanile prema O’Dwyeru. Surađivao je s prof. dr. Božidarom Špišićem u konstrukciji novih ortopedskih uređaja.
Univerzalni operacijski stol tvrtke Hlavka predstavljao je originalan model, koji je poradi svoje solidne konstrukcije i lakog rukovanja naišao na opće priznanje u liječničkim krugovima.
Također, surađivao je s prof. dr. Antom Šercerom, predstojnikom Klinike za uho, nos i grlo u konstruiranju otorinolaringološkoga radnog stola, koji na najmanjem prostoru sadrži sve što je potrebno za rad specijalista ove struke. Za svoje proizvode Hlavka je 1898. dobio odličje na higijenskoj izložbi u Parizu i zlatno odličje na sajmu u Torinu 1911. godine.
...1939. godine nova tvornica u Tomićevoj
Iako je tvornica poslije Prvoga svjetskog rata preuređena, ipak zbog povećane proizvodnje i proširenog asortimana proizvoda postaje premalenom, te Hlavka gradi novu: dvije velike četverokatnice (u jednoj su bili tvornički pogoni, u drugoj uredi i stanovi) na sjevernoj strani Ilice, točnije u dvorištu Bregovite ulice br. 5 (danas Tomićeve ulice), do koje je pristup bio i iz Ilice24, gdje se nalazila i ulična prodavaonica.
Za vrijeme predratne Jugoslavije otvorio je poslovnicu i u Beogradu (Obilićev venac 32).
Prema podacima iz 1939. godine, tvornica je zapošljavala 65 majstora - kirurških mehaničara, ortopedskih mehaničara, bravara za pokućstvo, kovinotokara, brusača i bandažista.
...proizvodi europske kvalitete i neovisnost opremanja zdravstvanih ustanova od uvoza
Instrumenti i uređaji proizvodili su se ručno, bili su izrađeni od najbolje vrste štajerskoga čelika (extra-hart i halb-hart), gotovo jednake kvalitete kao švedski.
Suočen sa gospodarskom situacijom u predratnoj Jugoslaviji, Hlavka je uređaje davao na otplatu omogućujući mladim liječnicima povoljnije uvjete za osamostaljenje u vlastitim ordinacijama.
Iako su između dva svjetska rata niknula i druga poduzeća, kao što su "Jugoslavanski medicinski depo A.D.", "Jugoslavensko Siemens A.D." i dr., sve su ovo bila poduzeća za uvoz medicinske opreme, pa će Hlavkina tvornica ostati i dalje kao jedina proizvodna tvrtka ovakve vrste u tadašnjoj Jugoslaviji koja je opremanje zdravstvenih ustanova učinila nezavisnim od inozemstva.
...kraj razdoblja Jakoba Hlavke
Jakob Hlavka bio je vrlo cijenjen građanin grada Zagreba: godine 1928. primljen je u uglednu kulturnu udrugu–Družba "Braća hrvatskoga zmaja".
Ušavši u poodmakle godine prepustio je vođenje tvrtke svojemu sinu, dr. Dragutinu Hlavki. Umro je u Zagrebu 13. listopada. 1955., navršivši 86 godina života. Nažalost, bio je svjedokom da je tvrtka koju je svojim neumornim radom kroz više od četiri desetljeća mukotrpno stvarao ni iz čega, podigavši je na zavidnu razinu, poslije 1945. godine konfiscirana, upropaštena i opljačkana.
Sa sačuvanim Hlavkinim strojevima i uz njega izučenim majstorima, uz tehnologiju koju je uveo, izradu medicinskih uređaja i instrumenata nastavila je novoosnovana tvornica “Instrumentaria”, dok je izradu proteza i ortopedskih pomagala preuzela tvornica “Banija”. Prva hrvatska tvornica medicinskih instrumenata Jakoba Hlavke nedjeljiv je i važan dio povijesnoga razvoja Hrvatskog zdravstva, a kao prva ovakva tvornica u ovomu dijelu Europe značajan je dio povijesti industrije građanske Hrvatske.
...Instrumentaria nakon Hlavke i preseljenje u Rapsku ulicu
Zahvaljujući od Hlavke naslijeđenom iskustvu i upornosti, te neophodnom razumjevanju liječnika koji su trebali te proizvode i surađivali na usvajanju i razvoju instrumenata, relativno brzo se razvijala proizvodnja.
Razvoj i opstanak se može, pored navedenog, zahvaliti činjenici da su instrumenti koje je Hlavka proizvodio, kontinuirano ravni inozemnima po kvaliteti i dizajnu a preko 70% proizvodnje je ručni rad
Obzirom na stalan i dinamičan razvoj proizvodnje, počela je izgradnja novih prostorija na lokaciji u Rapskoj ulici a preseljenje je izvršeno 1955. godine.
Početak modernizacije proizvodnih kapaciteta
Početkom 80-ih godina, preko 70% rada bio je ručni rad, te je početkom 80 godina započela modernizacija te je do kraja 80 godina se započeo proces obnavljanja kapaciteta.
Uloga Istrumentaria u Domovinskom ratu
Sa spomenutim proizvodnim programom, uloga i mjesto “Instrumentarije”, izuzetno bila je značajna i nezamjenjiva u kriznim situacijama, što se do izražaja došlo vidjelo tijekom Domovinskog rata. U to je vrijeme “Instrumentaria” u potpunosti uskladila svoju proizvodnju s potrebama Sanitetskog stožera MORH i Ministarstva zdravstva RH, te je odlukama Ministarstva zdravstva i Ministarstva gospodarstva određena kao poduzeće od posebnog značaja za Republiku Hrvatsku.
Niti u jednom trenutku Domovinskog rata, zdravstvene ustanove nisu ostale bez nužnih medicinskih proizvoda. Proizvodima Instrumentaria su kroz cijelo vrijeme trajanja Domovinskog rata (s posebnim naglaskom na unutarnje i vanjske fiksatore) spašeni životi i zdravlje mnogih boraca i na taj način je zbrinuto preko 10.000 ranjenika.
Privatizacija Instrumentarie
I pred "Instrumentarijom", kao jednim malim segmentom gospodarstva je vrlo težak zadatak koji zahtjeva velike promjene u načinu rada i ponašanja, a to je po svojoj naravi dugoročan proces.
Prestankom rata i stabilizacijom uvjeta poslovanja, stvoreni su preduvjeti za ozbiljnije investicije u Hrvatskoj. Godine 1992.godine – započet je postupak privatizacije, te je instrumentaria postala d.d. u većinskom vlasništvu zaposlenika, usklađeno sa Zakonom o trgovačkim društvima.
Nastavak modernizacije proizvodnih procesa
U većem dijelu ciklusa pripreme i prozvodnje, ruku, olovku i turpiju su zamjenili kompjuteri. Na kompjuteru se konstruira, na kompjuterskom CNC stroju se proizvodi i na kraju obračunava i knjiži. To su, u svakom slučaju, veliki pomaci u odnosu na Hlavkinu zanatsku proizvodnju, ali ne i dovoljni da bismo se nosili sa konkurencijom iz cijeloga svijeta.
Prijelaz od samoupravnog, socijalističkog, tehnički zaostalog gospodarstva, utemeljenog pretežno na društvenom vlasništvu u tržišno, otvoreno, moderno gospodarstvo, utemeljeno pretežno na privatnom vlasništvu vršeno je u otežanim ratnim uvjetima.
Proizvodni ciklus je zaokružen objedinjavanje tehnološki ciklus proizvodnje: od kovanja kao bazne proizvodnje preko strojne obrade skidanjem čestica (glodanje, tokarenje, bušenje, narezivanje itd.), površinske obrade brušenja, poliranja, glancanja, termičke obrade, mehaničarske obrade, zatim elektrokemijske obrade, elektro-poliranja, kromiranja, pasiviziranja do kontrole i pakiranja.
Ta osnovna proizvodnja je podržana od razvojnog odjela inženjera koji projektiraju i konstruiraju proizvode i alate, te tehnologa i pripreme koji prate proizvodnju stručno, planiranjem i nabavom, alatnice koja sama izrađuje alate za cjelokupnu proizvodnju i održavanja koje se bavi održavanjem strojeva i objekata.
Proizvodni program sačinjavaju instrumenti za opću kirurgiju, ortopediju, traumatologiju, ORL, stomatologiju, veterinu, osteo-sintetski materijal, umjetni zglobovi, sterilizatrori i laboratorijske peći. To je proizvodni program od preko 5000 artikala.
Strateška partnerstva i rast izvoza
Povezivanjem sa nekoliko inozemnih kompanija sa kvalitetnim programima, proizvodnja manjeg broja artikala u većim serijama za šire tržište, omogućila je postizanje više kvalitetnih učinaka. Profitabilnost takve proizvodnje bila je puna veća, kvaliteta proizvoda bolja, a ponuda se upotpunila novim programima.
Uspostavljena poslovna suradnja sa nekoliko vrhunskih svjetskih korporacija (Stryker USA, Howmedica Njemačka, Suda Njemačka, itd.) rezultirala je u 1999. god. udvostručenjem izvoza u odnosu na 1998. godinu.
Suradnja medicinsko-tehničkih grupa i znanstvenih institucija
Da bi se ova usmjerenja i ostali ciljevi mogli optimalno postaviti i definirati naglasak je dat zajedničkom radu znanstvenih institucija i Instrumentarije na istraživanju i razvoju novih tržišta, proizvoda
Uz redovitu proizvodnju, težište stavljamo na zajednički rad medicinsko-tehničkih grupa i pojedinaca, gdje naši vrhunski stručnjaci iz gotovo svih grana medicine zajedno sa inženjerima “Instrumentarije” rade na usvajanju novih i usavršavanju postojećih proizvoda.
Zahvaljujući takvom radu u proizvodni program je uvedeno nekoliko stotina novih proizvoda koji čine gotovo 50% proizvodnog programa.
Informatizacija, nova tvornica i certifikacija poduzeća
Poduzeće je 2000. godine uspostavilo integrirani informatički sustav. Početkom 2004.godine, stari informatički sustav zamijenjen je novim sustavom OPERA PLUS. Ovaj zahtijevan projekt započeo je realizaciju nakon što je poduzeću obavljen opsežan posao odabira softvera a čije je implemenatacija završena do kraja 2004. godine. Time su postavljeni temelji nove Instrumenatrie obzirom da je svaki od odjela poduzeća na novi se način uključio u stvaranje vrijednosti unutar poslovnog procesa.
Izgradnja nove tvornice u Sesvetama započeta je i završena 2005.godine
Preseljenjem u novu tvornicu na sadašnju lokaciju u Sesvetama zaokružen je poslovni proces koji obuhvaća preseljenje dijela tehnologija sa bivše lokacije te dio uvođenja novih tehnologija površinske zaštite, strojne obrade, sterilizacije i dr.
Isto tako zbog postroživanja zahtjeva u poslovanju unutar medicinskog biznisa, Instrumentaria je učinila Značajan je iskorak poduzeća prema povećanju tržišta te je 2007.godine nekoliko nekoliko godina pripremnih I implementacijskih aktivnosti uspješno certificirana prema zahtjevima normi ISO 9001, ISO 13485 te znaka CE, u skladu s direktivom MDD93/42/EEC
2010. Promjena vlasničke strukture i ulazak u novo doba
Poduzeće je početkom 2010. Promijenilo vlasničku strukturu, nadzorni odbor te upravljačku strukturu. Većinski dioničar kompanije i predsjednik Nadzornog odbora postao je Vinko Barišić.
natrag